Kardiovaskularna oboljenja
Sveobuhvatna kardiološka nega uz individualizovani pristup, uz primenu najsavremenije dijagnostičke tehnologije i metoda lečenja.
Na dan pregleda
ponesite:
Dokumenta i podaci koje treba poneti
- Spisak svih lekova koje trenutno uzimate, uključujući lekove na recept, lekove bez recepta i suplemente.
- Rezultate i izveštaje prethodnih kardioloških pregleda.
- EKG nalaze, rezultate Holtera EKG-a ili krvnog pritiska, ultrazvuka srca i laboratorijskih analiza, ukoliko ih posedujete.
- Dokumentaciju o ranijim kardiološkim intervencijama, operacijama, hospitalizacijama ili ugradnji stenta/premosnice.
- Spisak poznatih alergija na lekove ili druge supstance.
Medicinski podaci koje treba pripremiti
- Podatke o tegobama: bol ili pritisak u grudima, gušenje, lupanje srca, vrtoglavica, nesvestica, umor ili oticanje nogu.
- Kada su se tegobe prvi put pojavile, koliko traju i u kojim situacijama se javljaju.
- Podatke o ranijim bolestima, povišenom pritisku, šećernoj bolesti, povišenom holesterolu i bolestima štitne žlezde.
- Podatke o srčanim bolestima u porodici.
- Informaciju da li pušite, koliko se fizički krećete i kakve su vam svakodnevne navike.
Kardiološke
informacije
Predstavljaju vodeći uzrok oboljevanja ismrtnosti, kako u svetu, takoikodnas.Prema poslednjem biltenu Svetske Zdravstvene Organizacije, godišnje od srčanih oboljenj aumre 7miliona ljudi dok, nažalost, ni Srbija, nije pošteđena istog trenda u oboljevanju koji je posledica kombinacije stresa koji nas okružuje, preopterećenosti poslom i nedostatka slobodnog vremena, ne samo za preporučen uregularnu, rekreativnu fizičku aktivnost, vec iza osnovni dnevni minimum koji izmedju ostalog čine redovni, energetski balansirani obroci, a nevisoko-kalorični proizvodi i sve popularniji proizvodi brze hrane na svakom koraku.
U biti kardiovaskularnih oboljenja ležena gomila nekolekcije masti organizovane u “pločice” – aterome– koje oblažu unutrašnjost arterija. Arterije same po sebi “hrane” organeitkiva, te svako ometanje adekvatnog snabdevanja hranljivim materijama i kiseonikom, dovodi do
slabljenja organa, a naglo zatvaranje protoka krvi samom veličinom “pločice” ili prskanjem njenog omotača, dovodi do infarkta srca ili mozga.
Tri najveće grupe oboljenja uzrokovanih pojavom pločica čine:
- KORONARNA BOLEST je stanje koje nastaje usled suzenja arterija koje hrane srčani misić. U zavisnosti od uznapredovalosti bolesti, javljaju se angina pektoris, infarkti lisrčana slabost.
- CEREBROVASKULARNA BOLEST obuhvata šlog i njegovu blažu formu, tzv.tranzitorni tj. prolazni i shemijski atak, a javlja se kod suženja arterija mozga.
- PERIFERNA VASKULARNA BOLEST nastaje sužavanjem drugih arterija, koje nisu srčane ili moždane, a najčešće se radi o arterijama nogu.
Svi faktori rizika se mogu podeliti u 3 grupe zavisno od toga možemo li nanjih uticati, lečiti ih ili ne.
Faktori rizika koji se mogu prevenirati ili promeniti:
- Pušenje
- Nedostatak fizičke aktivnosti
- Gojaznost
- Ne zdrava ishrana ili ishrana bogata solju
- Previšealkohola
Faktori rizika koji se mogu, makar, delimično korigovati:
- Povišen krvni pritisak
- Povišene vrednosti holesterola i triglucerida u krvi
- Šećerna bolest
- Bubrežna bolest koja smanjuje bubrežnu funkciju
Nepromenljivi faktoririzika:
- Snažno porodično opterećenje (ako postoji u porodici otac ili brat koji je imao infarktmiokarda ili šlog pre 55 godine ili majka/sestra koja se razbolela pre 65)
- Muški pol
- Rana menopauza kod žena
- Uzrast
Pitanja
ishrane

Opšte smernice
Vaša ishrana može značajno uticati na zdravlje srca, kao i na rezultate određenih analiza. Evo opštih smernica u vezi sa ishranom kojih se treba pridržavati pre posete lekaru:
24 sata pre pregleda:
Izbegavajte prekomernu konzumaciju alkohola24 sata pre:
Ograničite unos kofeina (kafa, čaj, čokolada, energetski napici)Za testove opterećenja:
Ne uzimajte hranu 3–4 sata pre testaZa analizu lipidnog statusa:
Ne uzimajte hranu 9–12 sati pre vađenja krvi
Koronarna bolest kod muškarca i žena
Zdravo srce i krvni sudovi, visok krvni pritisak, povišen horestelor, srčani udar, moždani udar
