Infarkt, bolesti srca, krvni sudovi
Sveobuhvatna kardiološka nega uz individualizovani pristup, uz primenu najsavremenije dijagnostičke tehnologije i metoda lečenja.
Na dan pregleda
ponesite:
Dokumenta i podaci koje treba poneti
- Spisak svih lekova koje trenutno uzimate, uključujući lekove na recept, lekove bez recepta i suplemente.
- Rezultate i izveštaje prethodnih kardioloških pregleda.
- EKG nalaze, rezultate Holtera EKG-a ili krvnog pritiska, ultrazvuka srca i laboratorijskih analiza, ukoliko ih posedujete.
- Dokumentaciju o ranijim kardiološkim intervencijama, operacijama, hospitalizacijama ili ugradnji stenta/premosnice.
- Spisak poznatih alergija na lekove ili druge supstance.
Medicinski podaci koje treba pripremiti
- Podatke o tegobama: bol ili pritisak u grudima, gušenje, lupanje srca, vrtoglavica, nesvestica, umor ili oticanje nogu.
- Kada su se tegobe prvi put pojavile, koliko traju i u kojim situacijama se javljaju.
- Podatke o ranijim bolestima, povišenom pritisku, šećernoj bolesti, povišenom holesterolu i bolestima štitne žlezde.
- Podatke o srčanim bolestima u porodici.
- Informaciju da li pušite, koliko se fizički krećete i kakve su vam svakodnevne navike.
Kardiološke
informacije
Svakog dana u Srbiji oko 60 ljudi doživi infarkt, koji se za njih 16 završi fatalno, a od bolesti srca i krvnih sudova dnevno umre –oko 151 osoba!
Preko 1300 bolesnika u akutnoj fazi infarka miokarda završi u salama za kateterizaciju srca KC Srbije gde im se urgentno otvori akutno zapušena koronarna arterija i implantira stent.
Srbija je na trećem mestu u Evropi po učestalosti obolevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti
Tokom 2012. od bolesti srca i krvnih sudova umrle su 54.972 osobe (25.307 muškaraca i 29.665 žena)-BATUTOVI PODACI!!!
Kod nas visok krvni pritisak ima 47% odraslog stanovništva, svaka treća odrasla osoba puši, devet odsto stanovništa ima dijabetes, koji za dva do četiri puta povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova…
Od ukupnog broja pacijenata sa hipertenzijom u Srbiji je samo 23.3% bolesnika koji se uspešno leče i čije kontrolne vrednosti krvnog pritiska se kreću ispod 140/90mmHg.
Jedan od razloga što masovno bolujemo i umiremo od srca je to što smo generalno fizički neaktivna nacija. U svetu je 31 odsto odraslih osoba starijih od 15 godina nedovoljno fizički aktivno, a kod nas čak 68 odsto odraslog stanovništva.
U svetu svake godine od kardiovaskularnih bolesti umre više od 17 miliona ljudi – 8,6 miliona žena i 8,7 miliona muškaca. Od srčanog i moždanog udara umre 14 miliona ljudi godišnje, a više od 18 odsto pre 60. godine života.
U razvijenim zemljama od bolesti srca prevremeno umire četiri odsto stanovništva, a u niskorazvijenim zemljama – 42 odsto. To je najvećim delom posledica nedostatka preventivnih programa i siromaštva i razvijenosti zdravstvenih sistema u nerazvijenim zemljama.
U Americi se godišnje uradi oko 500.000 bypass operacija, dok se u Srbiji u trenutno 4 aktivna kardiohirurška centra uradi preko 4500 hirurških revaskularizacija miokarda.
Pitanja
ishrane


Opšte smernice
Vaša ishrana može značajno uticati na zdravlje srca, kao i na rezultate određenih analiza. Evo opštih smernica u vezi sa ishranom kojih se treba pridržavati pre posete lekaru:
24 sata pre pregleda:
Izbegavajte prekomernu konzumaciju alkohola24 sata pre:
Ograničite unos kofeina (kafa, čaj, čokolada, energetski napici)Za testove opterećenja:
Ne uzimajte hranu 3–4 sata pre testaZa analizu lipidnog statusa:
Ne uzimajte hranu 9–12 sati pre vađenja krvi
Često postavljana pitanja
Sve što treba da znate o Infarktu, bolesti srca, krvni sudovi
