Specifičnosti srčanih oboljenja kod žena
Sveobuhvatna kardiološka nega uz individualizovani pristup, uz primenu najsavremenije dijagnostičke tehnologije i metoda lečenja.
Na dan pregleda
ponesite:
Dokumenta i podaci koje treba poneti
- Spisak svih lekova koje trenutno uzimate, uključujući lekove na recept, lekove bez recepta i suplemente.
- Rezultate i izveštaje prethodnih kardioloških pregleda.
- EKG nalaze, rezultate Holtera EKG-a ili krvnog pritiska, ultrazvuka srca i laboratorijskih analiza, ukoliko ih posedujete.
- Dokumentaciju o ranijim kardiološkim intervencijama, operacijama, hospitalizacijama ili ugradnji stenta/premosnice.
- Spisak poznatih alergija na lekove ili druge supstance.
Medicinski podaci koje treba pripremiti
- Podatke o tegobama: bol ili pritisak u grudima, gušenje, lupanje srca, vrtoglavica, nesvestica, umor ili oticanje nogu.
- Kada su se tegobe prvi put pojavile, koliko traju i u kojim situacijama se javljaju.
- Podatke o ranijim bolestima, povišenom pritisku, šećernoj bolesti, povišenom holesterolu i bolestima štitne žlezde.
- Podatke o srčanim bolestima u porodici.
- Informaciju da li pušite, koliko se fizički krećete i kakve su vam svakodnevne navike.
Kardiološke
informacije
Najčešći uzrok smrtnosti kod žena su srčana oboljenja. Srčana oboljenja su češći uzrok smrtnosti kod žena u odnosu na sva ostala oboljenja, iako žene više brinu o karcinomu dojke nego o srčanim oboljenjima. Kod žena se srčana oboljenja mogu manifestovati različito u odnosu na muškarce. Srčana oboljenja su kod žena više zavisna od starosne dobi, te se javljaju kod starijih žena sa više komorbiditeta (pridruženih oboljenja) što zauzvrat čini dijagnostiku i terapiju mnogo težom i komplikovanijom.
Iako se žene i muškarci razlikuju u samo jednom hromozomu, razlika u odnosu na zdravlje i pojavu bolesti je ogromna.
Odavno je lekarima kliničarima poznata činjenica da su mlađe žene zaštićene od pojave ishemijske bolesti srca i ta zaštitna moć je pripisana hormonu estrogenu.
Verodostojnost ove povezanosti je neosporna- gonadalni hormoni su fundamentalni za razvoj ateroskleroze, uključujući trombozu i inflamaciju (upalu). Međutim, serije eksperimentalnih studija nisu uspele dokazati korisnost primene terapije estrogenima kako u primarnoj tako i u sekundarnoj prevenciji vaskularnih oboljenja kod žena i muškaraca.
Možda ćemo u budućnosti znati bolje kako da iskoristimo moć estrogena, ali zasada nije indikovana primena estrogena ni u prevenciji ni u lečenju procesa ateroskleroze.
Razlika između žena i muškaraca u pogledu procesa ateroskleroze nije ograničena samo gonadalnim hormonima.
Istraživanja su pokazala neke fundamentalne razlike u samom mehanizmu nastanka bolesti, odnosno genetske razlike koje govore u prilog tome da genetska podloga za srčana oboljenja varira u odnosu na pol.
Ove genetske razlike između polova manifestuju se i u fiziologiji same ateroskleroze, odnosno komponenti aterosklerotskog plaka, endotelnoj funkciji (estrogenom indukovana koronarna vazodilatacija-širenje krvnih sudova srca) i hemostaza (veći nivo fibrinogena i faktora VII kod žena). Iako je koronarna tromboza definitivno najčešči uzrok nastanka infarkta miokarda kod oba pola, ipak dva puta više žena ima eroziju plaka, dok muškarci učestalije imaju rupturu plaka.
Zbog činjenice da su žene starije i imaju veći broj pridruženih oboljenja one su komplikovanije za lečenje i manja je šansa za njihov kompletni oporovak od kardiovaskularnih događaja.
Pitanja
ishrane

Opšte smernice
Vaša ishrana može značajno uticati na zdravlje srca, kao i na rezultate određenih analiza. Evo opštih smernica u vezi sa ishranom kojih se treba pridržavati pre posete lekaru:
24 sata pre pregleda:
Izbegavajte prekomernu konzumaciju alkohola24 sata pre:
Ograničite unos kofeina (kafa, čaj, čokolada, energetski napici)Za testove opterećenja:
Ne uzimajte hranu 3–4 sata pre testaZa analizu lipidnog statusa:
Ne uzimajte hranu 9–12 sati pre vađenja krvi
Faktori rizika za srčana oboljenja kod žena
Bol u leđima, vratu ili vilici, umor i slabost, kratak dah, mučnina ili nelagodnostu stomaku, pritisak ili bol u grudima
Većina žena uopšte nije svesna koliko ima prisutnih faktora rizika za kardiovaskularna oboljenja.
Edukacija žena i rana prevencija su jako značajni faktori. Identifikacija faktora rizika te adekvatna terapija hipertenzije i dislipidemije su imperativ.
Ostavljanje cigareta treba savetovati svakoj ženi, nezavisno od profila rizika.
Značajna je rana identifikacija netolerancije na glukozu, abdominalne gojaznosti i metaboličkog sindroma kada je potrebno preduzeti energične mere u promeni načina života. Kod žena sa povišenim rizikom kao preventivna terapija savetuju se niske doze Aspirina.
Treba insistirati na promeni stila života koja uključuje izmenjen režim ishrane (dijeta sa malo masnoća), fizička aktivnost i postizanje idealnog BMI (body mass index – odnos telesne težine i visine) te ostavljanje cigareta.
